Filmska 2011. ponudila pregršt nastavaka

U godini u kojoj je Novak Đoković dominirao u tenisu i postao broj jedan, a ubijeni Osama bin Laden i Moamer Gadafi, filmski svijet nije ponudio ništa tako epohalno.

Što se festivalske scene tiče, berlinski "Zlatni medvjed" je otišao u Iran, Asgharu Farhadiju za film "Nader i Simin, razvod", dok se na istom festivalu kultni režiser Bela Tar sa filmom "Torinski konj", koji je takođe dobio nagradu, oprostio od snimanja filmova.

Kanska "Zlatna palma" je otišla u Ameriku, Terensu Maliku, koji se nakon duge pauze vratio sedmoj umjetnosti i snimio kontroverzno djelo "Drvo života", koje je podijelilo javnost i kritiku.

U Veneciji je Daren Aronofski, predsjednik žirija, "Zlatnog lava" uručio Rusu Aleksandru Sokurovu za film "Faust".

Po mnogima su te nagrade bile iznenađenje, ali su i pokazale da je žiri imao drugačiji ukus od većine kritičara. Potpuno drugačija situacija se desila na početku 2011. godine sa dodjelom "Oscara", a jedino iznenađenje je bilo da je Kristofer Nolan zakinut za barem nominaciju za najbolju režiju. Uprkos tome, "Početak" je uspio odnijeti četiri nagrade.

Glavni laureat je film Toma Hopera "Kraljev govor", koji je odnio "Oscare" za glavnu mušku ulogu, scenarij izvorno rađen za film, režiju i film godine. Evropskog "Oscara" za najbolji film dobilo je ostvarenje "Melanholija" Larsa fon Trira.

Unutar holivudske produkcije dominirali su nastavci, poput "Harija Potera", "Pirata s Kariba", "Sumrak sage", "Mamurluka", animirana ostvarenja, komedije i 3D spektakli. Najviše se pričalo o drugom dijelu "Šerloka Holmsa" u režiji Gaja Ričija sa Robertom Daunije Džuniorom u glavnoj ulozi, koji je igrao na kraju godine i koji je ujedno bio najočekivaniji film godine.

Mnogo režiserkih veličina je iznjedrilo nove filmove, među kojima Lars fon Trir, Pedro Almodovar, braća Darden, Roman Polanski, Stiven Sodeberg, a od Vudija Alena se to i očekivalo, jer nas svake godine obraduje novim zanimljivim filmom. Ovaj put je to bio "Ponoć u Parizu", razglednica Grada svjetlosti, u kojem se glavni junak vraća u dvadesete godine i vrijeme Bunjuela, Dalija, Hemingveja…

Španac Almodovar je ponudio možda u svojoj karijeri i najčudniji i najzamršeniji rad "Koža u kojoj živim", dok su braća Darden ostala dosljedna sebi sa "Dječakom na biciklu".

Sodeberg je ponudio svoje viđenje "bijega virusa iz labaratorije" i širenja straha po svijetu u "Zarazi", a definitivno najbolji film 2011. godine ponudio je Fon Trir sa svojom "Melanholijom" o vjenčanju i depresiji. Međutim, on je obilježio 2011. godinu i po incidentu koji je izazvao u Kanu na pres-konferenciji izjavama o Hitleru i nacizmu.

Neki naslovi od kojih se puno očekivalo ponudili su jako malo. To su "Agenti sudbine" po romanu Filipa K. Dika sa Metom Dejmonom ili animirano ostvarenje u 3D tehnologiji "Štrumfovi", a posebnu odbojnost je stvorila sinhronizacija na srpsko-hrvatsko-bosanski jezik. U moru animiranih filmova sa sovama, mačkama i psima, gušterima i ostalim stvorenjima, najzanimljivi prikazani su bili "Rango", film po životu pisca Hantera S. Tompsona, u liku guštera, kojem je glas dao Džoni Dep, i "Avanture Tintina" u režiji Stivena Spilberga, koji je mogao da zadvolji sve istinske ljubitelje ovog junaka, kao i stripa.

Poznati roman Aleksandra Dime "Tri mušketira" je doživio po ko zna koju ekranizaciju, a ova će sigurno biti brzo zaboravljena, jer je dobro poznata priča malo izmijenjena i stavljena u drugi plan, dok su efekti i borbe stavljeni u prvi. Ne treba zaboraviti ni izvrsnu ulogu Kristofa Valca. Od nastavaka u godini iza nas najjači utisak su ostavili zabavni "Pirati sa Kariba: Nepoznate plime" i urnebesna komedija "Mamurluk 2", mada znatno slabija od prvog dijela.

Dočekali smo i kraj avantura Harija Potera, da bismo vidjeli da se ništa epohalno kao što je najavljivano nije desilo. U akcione avanture po čitavom svijetu nas je odveo Itan Hant, kojeg je četvrti put utjelovio Tom Kruz, ali ovaj put u radnju je bio umiješan i Balkan, kao i glumci sa ovih prostora Miraj Grbić i Goran Navojec.

Junaci "Paranormalnih aktivnosti" su nas odveli u borbu sa nepoznatim treći put, dok smo se vratili na "Početak" što se tiče "Planete majmuna" u iznenađujuće zanimljivom filmu.

Od futuristike u bioskopima smo mogli da pogledamo, žal bilo novca za ulaznicu, "Invaziju svijeta: Los Anđeles", kao i "Preostalo vrijeme" sa Džastinom Timberlejkom sa vrlo dobrom idejom, ali ne tako dobrom realizacijom.

Od poznatih glumačkih imena obradovali su nas Kejt Blanšet u akcionom filmu "Hana" i Rasel Krou u napetom trileru Pola Hadžisa "Sljedeća tri dana".

Umalo da se zaboravi ljubav tinejdžerke i vampira, koja je zarazila cijeli svijet i koja se bliži kraju, a riječ je, već pogađate, o "Sumrak sagi" i "Praskozorju 1. dio". Ono što je posebno oduševilo, a na sreću je prikazano u bh. bioskopima iz produkcije 2011. je film "Super 8" na tragu "E.T." koji je ponudio nostalgičnu zabavu i irska komedija "Čuvar" sa izvrsnim Brendonom Glisonom.

Iako publika u bh. bioskopima nije mogla da vidi dosta toga snimljenog u 2011. godini, poput nekih azijskih remek-djela, ipak je mogla to da uradi putem Interneta.


Najbolji

"Melanholija" - Lars fon Trir

"Umjetnik" - Mišel Hazanavicius

"U zaklon" - Džef Nikols

"Nader i Simin, razvod" - Asghar Farhadi

"Čuvar" - Džon Majkl Mekdonah


Najgori

"Lari Kroun" - Tom Henks

"Invazija svijeta: Bitka za Los Anđeles" - Džonatan Libesman

"Zduhač znači avantura" - Milorad Milinković

"Pingvini gospodina Popera" - Mark Voters

"Sumrak saga: Praskozorje 1. dio" - Bil Kondon


Oni koji su nas napustili

Prisjetimo se brojnih legendi koje su nas napustile, ostavivši neizbrisiv trag u filmskoj umjetnosti. U BiH nas je napustila Ines Fančović u 86. godini i glumac Žarko Mijatović u 78. godini. Glumac Narodnog pozorišta RS Aleksandar - Saša Sibinović umro je u Banjaluci u 76. godini.

Najpoznatija imena u regiji koja su nas 2011. godine napustila su glumac Petar Kralj i glumica Olivera Marković.

Jedan od najvećih srpskih glumaca umro je u Beogradu u 70. godini. Monodrama "Živeo život Tola Manojlović", koju je premijerno izveo 1967. godine, još je na repertoaru "Ateljea 212" i odigrana je više od 400 puta. Ostaće upamćen i po brojnim filmovima.

Olivera Marković je lice koje je poznavala cijela bivša Jugoslavija. Prvi film, "U planinama Jugoslavije", snimila je 1945. godine, a do kraja karijere ostvarila je impresivan opus od 63 filma i nebrojene pozorišne premijere. Nakon teškog moždanog udara, hrvatski glumac Predrag Vušović umro je u 51. godini u Zagrebu. U susjednoj Hrvatskoj nas je takođe napustio Ivica Vidović, starijoj publici poznat je po ulozi Tončija Servantesa u seriji "Naše malo misto", kao i glumica Vida Jerman, koja je ostala najpoznatija kao fatalna ljepotica Marijana u filmu "Tko pjeva zlo ne misli".

Među nama više nije ni pionir srpskog filma Miomir - Miki Stamenković, koji je umro u Beogradu u 84. godini. Iz regije su još umrli glumci Josip - Bobi Maroti, Stevan Gardinovački, Dušan Janićijević…

Najpoznatije svjetsko ime koje nas je napustilo je glumica Elizabet Tejlor. Život joj je bio pun tragedija i strasti, punila je novinske stupce svojim ljubavnim pričama, a udavala se osam puta. Ova filmska diva je jedna od posljednjih legendi iz zlatnog doba holivudskog filma.

Nakon dugogodišnje borbe sa staračkom demencijom i Alchajmerovom bolešću na Beverli Hilsu je preminuo legendarni glumac Piter Falk.

U 89. godini umrla je glumica Džejn Rasel, seks-simbol četrdesetih godina prošlog vijeka od zatajenja pluća.

Oni koji su gledali "Posljednji tango u Parizu" sigurno se sjećaju francuske glumice Marije Šnajder, koja je preminula u Parizu u 58. godini od posljedica raka. Još jedna francuska glumica nas je napustila, a riječ je o Ani Žirardo, trostrukoj dobitnica nagrade "Cezar".

Od režisera su nas napustili britanski kontroverzni autor Ken Rasel, poznat po mjuziklu "Tomi" i mnogim drugim djelima, kao i Amerikanac Sidni Lamet, koji je bio jedan od vodećih režisera druge polovine 20. vijeka.

Ovaj svijet je napustio i Otokar Vavra u 101. godini života, profesor Mencla, Kusturice i drugih istaknutih režisera.

Tu su još mnoga imena iz svijeta sedme umjetnosti koja će ostati u sjećanju svim ljubiteljima pokretne slike.


Godina pred nama

- "The Woman in Black" - Prvi glumački projekt Danijela Redklifa nakon završetka megauspješnog "Harija Potera"

- "Hunger Games" - SF triler nastao prema bestseleru Suzane Kolins, a radnja prati 16-godišnjakinju koja ulazi u brutalni novi šou u kojem se tinejdžeri bore do smrti

- "The Avengers" - Ultimativni film o superjunacima u jednom je filmu objedinio selekciju Marvelovih junaka.

- "Battleship" - Ambiciozni projekt Pitera Berga, koji se bavi sukobom vanzemaljaca i američke mornarice

- "Dictator" - Novi zanimljivi projekat Saše Barona Koena

- "Prometheus" - Najavljen kao novi "Alien" je povratak Ridlija Skota žanru naučne fantastike.

- "The Dark Knight Rises" - Dovoljno je reći Betmen i Kristofer Nolan.

- "The Bourne Legacy" - Prvi dio serijala koji u glavnoj ulozi neće imati Meta Dejmona, već Džeremija Renera. Ulogu negativca navodno je preuzeo Edvard Norton.

- "Totalni opoziv" - Režiser Les Vajsman i Kolin Farel su zamijenili Pola Ferhovena i Arnolda Švarcenegera, koji su orginal iz 1990. učinili SF klasikom.

- "Plaćenici 2" - Postavi prvog filma pridružiće se i Čak Noris i Žan-Klod van Dam, ali i Novak Đoković.

- "Frankenweenie" - Stop animation projekt Tima Bartona sa klasičnim bizarnim likovima na kakve smo od Bartona navikli.

- "Skyfall" - 23. film o Džejmsu Bondu

- "Django Unchained" - Kventin Tarantino će nas privući u kina kombinacijom rasizma i nasilja.

- "The Hobbit: An Unexpected Journey" - Fantasy spektakl Pitera Džeksona će biti podijeljen na dva dijela. U ovaj film je uloženo 500 miliona dolara. Uloga glavnog polutana Bilba Baginsa pripala je Martinu Frimanu.


Godina u BiH

Osim filma holivudske zvijezde Anđeline Džoli "U zemlji krvi i meda" i filma "Venuto al mondo" u režiji Serđa Kastelita u kojem glavnu ulogu ima Penelope Kruz, u BiH je još nekoliko filmova obilježilo 2011. godinu.

Među njima su najzanačajniji dugo očekivani "Orkestar" Pjera Žalice i "Mobilni" Nedžada Begovića, dok je Aida Begić svoj drugi film "Mamac" počela da snima krajem 2011. godine. U istom periodu Udruženje filmskih radnika BiH je potreslo istupanje Jasmile Žbanić iz tog udruženja.

U Banjaluci, što se tiče stvaralaštva, nije se ništa dešavalo, izuzev što je Tihomir Stanić producentski i glumački učestvovao u nekoliko projekata, od kojih je najznačajniji "Neprijatelj", film koji je osvojio mnoge nagrade, a koji je režirao Dejan Zečević. Jedan od zanimljivijih naslova koji je sniman 2011. godine je bio i "Top je bio vreo" po istoimenom romanu Vladimira Kecmanovića, koji posmatra opsadu Sarajeva iz očiju jednog dječaka. Projekat koji je najavljivan kao veliki, a na kraju se pretvorio u pravi fijasko je film "Zduhač znači avantura" u režiji Milorada Milinkovića u kojem su učestvovali mladi glumci iz RS i Srbije, a film je sniman u Banjaluci i Trebinju.

Tokom 2011. godine održani su najprestižniji festivali, poput SFF-a, NAFF-a, Festivala animacije u Banjaluci, Dana filma u Mostaru, ali i dalje bez kina, kao i "Kratkofila". Na najznačajnijem filmskom festivalu na Balkanu, a i šire, SFF-u, pobijedio je austrijski film "Disati" Karla Markoviča.


Film u regionu

U 2011. godini u regionu nije izabačen nijedan naslov koji bi mogao da odskoči kvalitetom. U Srbiji su svi pričali samo o jednom naslovu, režiserskom prvencu Dragana Bjelogrlića "Montevideo, Bog te video", koji je obarao sve rekorde gledanosti, a postao je i srbijanski kandidat za "Oscara". To je zabavna priča koja spaja ljubav, fudbal i avanturu, što je do sada vrlo rijetko viđano na prostoru bivše Jugoslavije. Uz to je režiser spojio mlade i iskusne glumačke snage i napravio savršenu kombinaciju za uspjeh. Na kraju godine je malo strasti uzburkala "Parada" Srđana Dragojevića, ali oko tog filma se tresla gora, a rodio se miš. Na prvi pogled provokativan film, nije ponudio ništa posebno novo i zanimljivo. Na kraju godine su se pojavila dva nova filma "The Box" i "Praktičan vodič kroz Beograd sa pevanjem i plakanjem", ali ipak vrijedi izdvojiti još nekoliko naslova iz 2011. kod istočnih komšija. Glumac Lazar Ristovski je snimio "Bele lavove", studenti Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu su snimili omnibus "Oktobar" kao znak sjećanja na "revoluciju" u Beogradu 2000. "Zajedno" Mladena Matićevića je zanimljiva priča o ljubavnom trouglu, a "Sestre" su angažovani film Vladimira Paskaljevića o pravima žena. Miša Radivojević je snimio završni dio svoje trilogije "Kako su me ukrali Nemci?", koji je i najkvalitetniji od navedenih naslova, dok je jedan od zanimljivijih naslova bio i "Cinema komunisto", dokumentarac o filmu za vrijeme Tita i "Avala filmu". Kada su u pitanju dokumentarci, neizostavno je spomenuti i nagrađivani "Selo bez žena" sa upečatljivom slikom Srbije.

Kao i svake godine većina produkcije u Hrvatskoj se mogla pogledati na Filmskom festivalu u Puli. Posebno treba izdvojiti pobjednika i porodičnu dramu "Kotlovina" Tomislava Radića, ratni film "Josef" Stanislava Tomića, dječji film "Koko i duhovi" Daniela Kušana, koji je imao zavidnu gledanost u bioskopima, horor triler "Ćaća" Dalibora Matanića i erotski film Irene Škorić "7x7".

Makedonci su napravili dva zanimljiva ostvarenja. Jedan je "Punk"s not dead" Vladimira Blaževskog o 40-godišnjem skopskom pankeru, koji jedva preživljava u predgrađu. Njegov kultni bend raspao se devedesetih godina, kao i Jugoslavija, raselivši se po njezinim bivšim republikama. On pristaje ponovno okupiti bend i zasvirati. Drugi je akciona komedija "Ovo nije američki film" Saše Pavlovskog. U Sloveniji su bili vrlo aktivni i pojavilo se nekoliko filmova iz te zemlje. "Hleba i igara" je odlična komedija Klemena Dvornika, dok je "Izlet" drama Nejca Gazvoda o tri prijatelja koji se upuste u putovanje života. Tu su još i "Stanje šoka" Andreja Kosaka, "Lahku noć gospodična" Metoda Peveca, kao i "Archeo" Jana Cvitkoviča.